Kratak pregled vitaminima

Vitamini su uključeni u mnoge važne tjelesne procese i obavljaju razne zadatke u našem tijelu: bilo da je riječ o kostima, koži, živcima, unutrašnjim organima ili našoj krvi - vitamini su potrebni za njihovu pravilnu funkciju i zdravlje. Dobra opskrba određenim hranjivim tvarima može ojačati imunološki sistem i tako pomoći u odbrani našeg tijela od uzročnika bolesti svih vrsta. Za to je presudna uravnotežena prehrana, posebno prehrana koja obiluje voćem i povrćem.

Vitamin A - važan je za metabolizam, rast i vid. Osim toga, ovaj vitamin osigurava regeneraciju naše kože i sluznica i tako djeluje kao zaštitni štit protiv virusa i bakterija. Vitamin A se u prirodi često javlja kao beta-karoten (provitamin). Žuto i narančasto voće kao što su mango, marelice ili dinje sadrži puno vrijednog beta-karotena.

Vitamin B - je grupa od ukupno osam vitamina. Važni su za naše tijelo, a između ostalog za energetski metabolizam i strukturu imunoloških stanica.
Zajedno pomažu i u smanjenju umora i podsticanju naših mentalnih funkcija. Važno za vegetarijance i vegane: vitamin B12 u biljnim proizvodima postoji samo u tragovima.

Vitamin C - je jedan od najpoznatijih predstavnika "antioksidanasa" i tako nam pomaže u borbi protiv slobodnih radikala. Osim toga, vitamin C je važan za zacjeljivanje rana, ožiljaka i održavanje funkcionalnosti vezivnog tkiva. Većina voća i povrća sadrži vitamin C. Acerola trešnje posebno su bogate vitaminom C, sadrže ga čak i više od narandže, limuna, kivija ili jagoda.

Vitamin D - je potreban našem imunološkom sistemu za upravljanje nizom tjelesnih funkcija. Uz pomoć UVB zraka naše tijelo može samo proizvesti vitamin D. Ljeti je za to dovoljno sunčanje od oko 15 minuta. Zbog toga je posebno zimi potrebno jesti hranu bogatu vitaminom D, kao što su morska riba, ali i jaja, mliječni proizvodi, avokado i gljive.

Vitamin E - kao antioksidans topiv u mastima štiti stanice tokom imunoloških reakcija, a potreban je i za proizvodnju antitijela. Osim toga, vitamin E može smanjiti upalne reakcije i pomoći u sprečavanju kalcifikacije arterija. Uglavnom ga ima u biljnim uljima, ali i u pšeničnim klicama, lanenim sjemenkama i orašastim plodovima.

Uravnotežena prehrana koja se pretežno sastoji od svježe hrane biljnog porijekla s umjerenim udjelom „životinjskog“ porijekla (ali visoke kvalitete!) smatra se „moćnom hranom za imunološki sistem“. Osim toga važno je i unositi dovoljne količine tekućine (najmanje 1,5 do 2 litre, idealno vodu, mineralnu vodu i nezaslađene čajeve) jer se virusi i bakterije posebno lako vežu na suhu sluznicu nosa i ždrijela. Korisno je i vježbanje na svježem zraku, ali i dobar san i izbjegavanje stresa. Kao i stres, nedostatak sna može dovesti do preopterećenja imunološkog sistema, tačnije smanjenja broja odbrambenih stanica, a samim tim i do povećane osjetljivosti na uzročnike bolesti.