Vitamin A – važan je za metabolizam, rast i vid. Pored toga, vitamin osigurava obnavljanje naše kože i sluznice te tako djeluje kao zaštitni štit protiv virusa i bakterija. U prirodi se vitamin A pojavljuje kao beta-karoten (provitamin). Žuto i narančasto voće poput manga, marelice ili zelene dinje sadrži puno dragocjenog beta-karotena.
Vitamin B – skupina je od osam vitamina. Važni su za naše tijelo, među ostalim za metabolizam stvaranja energije i strukturu imunosnih stanica. Zajedno također pomažu u smanjenju umora i pospješuju naše intelektualne sposobnosti. Važno za vegetarijance i vegane: biljni proizvodi sadrže vitamin B12 samo u tragovima.
Vitamin C – jedan je od najpoznatijih predstavnika „antioksidansa“ te nam stoga pomaže u borbi protiv slobodnih radikala. Vitamin C također je važan za zacjeljivanje rana, ožiljaka i održavanje funkcije našeg vezivnog tkiva. Većina voća i povrća sadrži vitamin C. Acerola je posebno bogata vitaminom C, sadrži ga čak više od naranče, limuna, kivija ili jagoda.
Vitamin D – naš imunološki sustav mora nadzirati brojne tjelesne funkcije. Naše tijelo može samo proizvesti vitamin D pomoću UVB zraka. Ljeti je dovoljno sunčati se svaki dan oko 15 minuta. Međutim, posebno zimi biste trebali jesti namirnice bogate vitaminom D, kao što su morske ribe, ali i jaja, mliječni proizvodi, avokado i gljive.
Vitamin E – kao antioksidans koji topi masti nudi zaštitu stanica tijekom imunosnih reakcija te je također potreban za proizvodnju protutijela. Pored toga, vitamin E može smanjiti upalne reakcije i pomoći spriječiti kalcifikaciju arterija. Uglavnom se javlja u biljnim uljima, ali i u pšeničnim klicama, lanu i orasima.
Uravnotežena prehrana koja se prvenstveno sastoji od svježe, biljne hrane i umjerenog „životinjskog“ sadržaja (no visokokvalitetnog!) smatra se „hranom koja daje snagu imunosnom sustavu“. Također je važno piti dovoljno tekućine (barem 1,5 do 2 litre, u idealnom slučaju vode, mineralne vode ili nezašećerenih čajeva) jer se virusi i bakterije posebno jednostavno vežu za suhu nosnu i ždrijelnu sluznicu. Pomaže i vježbanje na svježem zraku, kao i dobar san i izbjegavanje stresa. Poput stresa, i nedostatak sna može dovesti do preopterećenja imunosnog sustava, primjerice, do smanjenja broja obrambenih stanica i tako do povećane osjetljivosti na klice.